Kamen – uje, uje – kamen

Sani Sardelić
15. 10. 2026. - 17. 10. 2026.
U suradnji sa: Anatomija otoka

Jelsa i Hvar
Anatomija otoka, Baštinska arena kao kontekst brige o otočnim zajednicama i krajobrazima

Izlaganje Sani Sardelić na sompoziju Anatomija otoka, Baštinska arena kao kontekst brige o otočnim zajednicama i krajobrazima.

Kamen – uje, uje – kamen
Još jedan pogled na odbačeni baštinski predmet

Kamenica za ulje vjerojatno je jedan od onih odbačenih predmeta iz prošlosti Mediterana čija se simbolička značenja protokom vremena umnažaju, te što dalje bivaju odmetnuta od svog primarnog konteksta i funkcije svakodnevne uporabe, to više nam postaje jasno koliko smo se i sami, kao pojedinci, a i kao zajednica, odmakli od tog prirodnog i neposrednog svijeta naših predaka. Onog kojeg danas nazivamo baštinom. Što iz tog svijeta stvarno želimo baštiniti? U kakvom prirodnom okružju želimo živjeti? S kim ga i kako želimo dijeliti?  Što je to vrijedno što želimo (ili možemo) prenijeti u budućnost kao baštinici?

Umjetnički rad Ma Moments koji potpisuje umjetnik s međunarodnim ugledom Simon Beer, porijeklom iz Švicarske a s hrvatskom adresom (Lumbarda, otok Korčula) je instalacija u kojoj je osnovica kamenica za uje  nadograđena ručno uklesanim porukama na plohama kamenog predmeta. Riječ je o natpisu na latinskom jeziku ET IN ARCADIA EGO (I ja sam u Arkadiji), reminiscencije na putovanje kao životno iskustvo iz vremena Grand Toura,  te o natpisu na talijanskom jeziku SELVA OSCURA (tamna šuma), višeznačnom pojmu iz Danteove Božanstvene komedije. Time odbačeni tehnološki kamenoklesarski proizvod za pohranu i čuvanje maslinova ulja postaje umjetničkim konceptualnim djelom.

Ovaj umjetnički rad kao svojevrstan tihi otpor komodifikaciji i turistifikaciji otoka Korčule, koja se i pred umjetnikovim očima u periodu od nepunih pet godina stubokom nepovratno mijenja, prepoznat je kao  relacijska praksa, „kao briga koja podrazumijeva aktivnosti koje održavaju, nastavljaju ili popravljaju svijet u kojem živimo“ (Tronto i Fisher, 1990., Tronto 2009.) , kako su nas organizatori skupa usmjerili u samom pozivu. Prateći nastanak ovog  djela od ideje do realizacije, i to kroz neposrednu kustosku praksu promatranja sa sudjelovanjem, uočene su brojne dvojbe o odgovornosti spram kulturne i prirodne baštine, njene bespoštedne komercijalizacije i eksploatacije i našeg suživota s njom. Umjetnička instalacija Simona Beera nije samo isprazna kritika ekonomske monokulture turističke industrije, već izraz iskonske brige za očuvanje otočne kulturne baštine.

 

O autoru

Sani Sardelić je viša kustosica pedagog Gradskog muzeja Korčula, prof. komparativne književnosti i filozofije i suvoditeljica Dana Petra Šegedina. Doktorandica je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Mediteranski interdisciplinarni kulturološki studij. Unutar europskoga projekta ESLAND (University of Cambridge, UK) istražila je Korčulu kao otok s izrazitim mediteranskim kulturnim obilježjima, te je zastupljena u knjizi Island Landscapes – An Expression of European Culture (ur. Gloria Pungetti, Routlege, Taylor and Francis Group, 2017.). Višegodišnja istraživanja nematerijalne baštine otoka Korčule provodi u suradnji s prof. em. Elsie Ivancich Dunin (UCLA) te surađuje s Institutom za etnologiju i folkloristiku. Članica je udruge Siva zona – prostora suvremene i medijske umjetnosti, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima koji tematiziraju povijesne, etnološke i ekološke poveznice, bioraznolikost, prehranu i samoodrživost u suvremenim uvjetima. Članica je projektnog tima za izradu WINTER MED -Stručne studije integralne zaštite i revitalizacije povijesnih naselja u krajolicima otoka Korčule i Mljeta INTERREG MEDITERAN 2014 – 2020 koji je 2023. dobio godišnju nagradu Hrvatske komore arhitekata.