CODES of ABSENCE / FLUVIALE temporal
Program obuhvaća performans u javnom prostoru, multimedijske zvučne instalacije, filmsku projekciju i izložbu.
18:00 — MISU – intervencija u javnom prostoru / performans Aiko Kazuko Kurosaki
Mjesto: Stari grad Korčula
// Pauza
20:00 – 21:00 — Otvorenje izložbe Horticultural Art Installations in Public Space autora Darka Fritza
Mjesto: Gradski muzej Korčula
20:00 — MISU – intervencija u javnom prostoru / performans Aiko Kazuko Kurosaki
Mjesto: Trg sv. Marka, Korčula
21:00 — MISU – intervencija u javnom prostoru / performans Aiko Kazuko Kurosaki
Mjesto: ispred Centra za kulturu Korčula (u luci)
21:15 — Otvorenje izložbe CODES of ABSENCE / FLUVIALE temporal
Mjesto: Kino - Centar za kulturu Korčula
Kerstin Bennier – instalacija I Was There and Did Nothing
Christoph Theiler – medijska instalacija Talking Transmitter – FSK Frequency Shift Keying
Uvodne riječi: Darko Fritz i Thomas J. Jelinek
21:30 — Projekcija filma FLUVIALE – ALONG the LINE – dokumentarni film Thomasa J. Jelineka (35 min)
CODES of ABSENCE
Kodovi čine osnovu naše percepcije.
U osnovi, koristimo ih kako bismo definirali svoj pogled na svijet i svoju stvarnost. Kodiramo svoje osjetilne dojmove kako bismo se orijentirali, percipirali i snalazili u svom „okruženju” – svom svijetu – kako bismo u njemu komunicirali i preživjeli.
Trenutačno proživljavamo najveću krizu i najradikalniju transformaciju našeg postojanja u poznatoj povijesti čovječanstva.
U osnovi, ovaj se prevrat može promatrati kao proces ponovnog kodiranja. To znači da stari kodovi gube svoj kontekst, a generiraju se novi. No kada kodovi izgube svoje značenje – odnosno kada ono na što se odnose više ne postoji – postaju prazni znakovi odsutnoga.
U našoj sadašnjosti, u kojoj se praktički svi parametri naše stvarnosti i naših života – kako u egzistencijalnom tako i u svakodnevnom smislu – mijenjaju, ponovno ispisuju i reinterpretiraju, procesi gubitka značenja i dezorijentacije svakodnevno su sve uočljiviji.
Uz dramatične promjene klimatskih trendova i bioraznolikosti, s jedne strane dolazi do eksponencijalnog povećanja društvene devastacije te potencijala za sukobe i nasilje – pa čak i ratove – a s druge strane do tendencije apstrahiranja života i živih koncepata unutar algoritamskog mjehura, u svijetu izgrađenom na čisto virtualnim stvarnostima, u kojem se kodovi više ne odnose ni na kakva fizička stanja ili procese, već samo na same sebe.
Nasuprot tome postoje fizičke stvarnosti poput kemijskog spoja H₂O, koji je čovječanstvo tisućljećima kodiralo kao „element” vodu, bez koje ne možemo postojati, budući da se i sami većim dijelom sastojimo od nje.
Performans MISU (japanski za „sirovu vodu”) tematizira našu temeljnu međupovezanost s biosferom planeta te fizički u prvi plan dovodi katastrofalne gospodarske i političke pogrešne poteze današnjice – nestašicu vode i sve njezine klimatske i društvene posljedice.
Ritualnim uzdizanjem vode, pogubni trend gubitka kodova ljudskog kontekstualiziranja – uključujući i vrednovanje vode – bolno se suprotstavlja javnom prostoru, kroz koji većina ljudi prolazi ne obazirući se na njega.
Povodom otvorenja programa u kojem sudjeluju Thomas J. Jelinek i Darko Fritz i plesni performans MISU autorice Aiko Kazuko Kurosaki, koje se odvija u prostorima diljem grada, a završava ispred Centra za kulturu Korčula.
Večernji program potom donosi projekciju FLUVIALE – ALONG the LINE, dokumentarnog filma i videorada Thomasa J. Jelineka, kao i izložbu radova i instalacija austrijskih umjetnika Kerstina Benniera i Christopha Theilera, koji se bave kodovima sadašnjosti i odsutnih stvari. Izložba uključuje neonsku instalaciju Kerstina Benniera te oscilirajuće odašiljače Christopha Theilera – radijske skulpture koje danas ne odašilju ništa osim smetnji.
Izložba Hortikulturne instalacije u javnom prostoru autora Darka Fritza, u Gradskom muzeju Korčula, istražuje odnos između tehnologije, prirode i suvremenih komunikacijskih sustava kroz efemerne, kontekstualno specifične intervencije u krajoliku. Izložba predstavlja izbor radova dokumentiranih fotografijom i videom. Polazeći od jezika digitalnih mreža i računalnih protokola, Fritz apstraktne informacijske kodove prevodi u fizički prostor. U radovima utemeljenima na HTTP statusnim kodovima – uključujući 302 Moved Temporarily, 204 No Content i 404 File Not Found – digitalni se signali pretvaraju u prostorne kompozicije korištenjem živih biljaka kao „živih piksela”, stvarajući vizualne strukture koje istodobno funkcioniraju kao digitalni kod i kao intervencije u krajoliku.
O autorima
Aiko Kazuko Kurosaki rođena je u Tokiju, a živi i radi u Beču. Umjetnica je, koreografkinja i autorica performansa čiji rad obuhvaća performanse, žive instalacije, site-specific projekte i umjetničke intervencije u javnom prostoru. Svoje samostalne i suradničke radove predstavlja na festivalima i umjetničkim programima u Austriji i inozemstvu. U središtu njezine prakse nalaze se ekološke i društveno-kritičke teme, uključujući klimatske promjene, odnos čovjeka i okoliša, društvenu odgovornost, nasilje i posljedice tehnološkog razvoja. Često napušta tradicionalni kazališni prostor te stvara interaktivne, instalativne i interventne radove u javnom prostoru, uključujući publiku i prolaznike u neposredno iskustvo rada. Kao umjetnica japanskog podrijetla realizirala je niz projekata posvećenih Hirošimi i Nagasakiju, kao i umjetničke i aktivističke projekte povezane s Fukushimom i pitanjem nuklearne energije. U svom radu posebno se bavi i vodom te njezinim ekološkim, društvenim i političkim značenjem. Od 2013. godine suinicijatorica je i umjetnička direktorica inicijative One Billion Rising Vienna, a djeluje i kao umjetnička direktorica OBRA – One Billion Rising Austria, umjetničke kampanje usmjerene na zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojkama. Za svoj je rad primila Förderpreis der Freien Szene Wien (2017.) i Österreichischer Frauenringpreis (2018.). U svojoj praksi povezuje umjetnost, aktivizam i društveni angažman, istražujući mogućnosti umjetnosti kao sredstva osvještavanja i neposrednog djelovanja u javnom prostoru.
Kerstin Bennier austrijska je umjetnica čiji se rad kreće između objekta, skulpture i arhitekture. Svojim instalacijama oblikuje prostorne situacije nalik scenografiji, polazeći od jasnog koncepta utemeljenog na vlastitoj percepciji događaja i susreta iz svakodnevnog života. Za razliku od pristupa koji koncept stavljaju u prvi plan, Bennier ideju ne razvija samo na teorijskoj i kontekstualnoj razini, već sama izvodi sve faze nastanka svojih radova, s izrazitom preciznošću i posvećenošću detalju. Izbor materijala proizlazi iz potreba i poruke pojedinog rada, pa koristi papir, tekstil, drvo, film i druge medije. Kroz pažljivo oblikovanje materijala i prostora, svoje osobne i emocionalne polazišne točke pretvara u vizualne situacije koje gledatelju omogućuju neposredno iskustvo i razumijevanje njezinih ideja.
Darko Fritz je likovni umjetnik i samostalni kustos. Umjetnički rad predstavio je na više od trideset samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi diljem svijeta, a djelovao je i u umjetničkim grupama Studio Imitacija Života (sa Željkom Serdarevićem, 1987-1990.) i Katerdala (1988.). Umjetnički rad je predstavio na 20 samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi diljem svijeta. Godine 2006. pokreće galeriju i udrugu siva) (zona, gdje kurira više od 60 izložbi. Kustos je niza izložbi o povijesti suvremene i medijske umjetnosti od kojih izdvajamo bit international, [nove] tendencije, kompjuteri i vizualna istraživanja, 1961–1973, Neue Galerie, Graz, 2007, i ZKM, Karlsruhe, 2008-2009. i Histories of Post-digital: 1960s and 1970s Media Art Snapshots, Akbank Sanat, Istanbul, 2014. Autor tematskog bloka Medijska umjetnost, prvog pregleda medijske umjetnosti u Hrvatskoj (2002, Culturenet), knjige Digitalna umjetnost u Hrvatskoj (1968. - 1984.), Tehnički Muzej, Zagreb, 2021. i izložbe, 2022. godine. Suurednik je knjige (s M. Gattin, M. Rosen i P. Weibelom) A Little-Known Story about a Movement, a Magazine, and the Computer’s Arrival in Art: New Tendencies and Bit International, 1961-1973, ZKM, Karlsruhe / MIT Press, Cambridge, Mass., 2011. Član je strukovnih organizacija HDLU, ULUPUH, HZSU i AICA.
Thomas J. Jelinek je transdisciplinarni konceptualni umjetnik, redatelj, dramaturg i kustos. U svom radu povezuje izvedbene i medijske umjetnosti, kazalište, video, instalacije i svjetlosne prostore, istražujući mehanizme percepcije i konstrukcije stvarnosti. Razvija eksperimentalne i imerzivne oblike medijske izvedbe i kazališta te interaktivne instalacije i transdisciplinarne projekte na sjecištu umjetnosti i znanosti. Kao kustos i umjetnički voditelj realizirao je međunarodne festivale i umjetničke projekte, među ostalim TRANSART Croatia i seriju TEST.TUBE.LAB. Umjetnički je direktor NOMAD.theatre, suosnivač, dramaturg i scenograf kolektiva Liquid Loft te osnivač više umjetničkih grupa i prostora. S kolektivom Liquid Loft dobitnik je Zlatnog lava Venecijanskog bijenala 2007.
Christoph Theiler živi u Beču od 1982. godine. Studirao je klavir i udaraljke u Nürnbergu, Stuttgartu i Beču, a kao skladatelj je samouk. U početku je intenzivno nastupao kao solist i komorni glazbenik, a od 1998. godine posvećuje se isključivo skladanju. Njegov noviji rad obuhvaća multimediju, zvučne instalacije, performans, umjetničke intervencije i društvenu skulpturu. Njegov opus uključuje oko 100 skladbi, 40 partitura za kazalište i radio-drame te 70 interdisciplinarnih radova. Među njegovim projektima ističu se REPLY, realiziran u sklopu Mozartove godine, u kojem su Mozartova pisma s molbama ponovno poslana pod njegovim imenom stotinu najbogatijih Nijemaca i Austrijanaca, te SAMENSCHLEUDER, projekt koji je vožnju nastojao pretvoriti u ekološki prihvatljivu aktivnost. U projektu TRACKER DOG vlasnici pasa pratili su svoje pse, a GPS-zabilježene rute poslužile su za izradu novih planinarskih karata Donje Austrije. Godine 2009. u Gänserndorfu kraj Beča postavio je PIEFKEDENKMAL, zvučnu skulpturu od kortenskog čelika. RE-ENTRY iz 2010. bila je eksperimentalna operna produkcija za Državno kazalište u Oldenburgu. Projekt FLUID CONTROL razvija alat koji pomoću vodenih sintesajzera omogućuje upravljanje softverom za zvuk i video te računalima poput Arduina i Raspberryja.
